preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu

Login
Galerija radova

      Božićna priredba -

    klikom na fotografije 

   pogledajte videozapise

 

     Dan škole

 

    Jesen okom fotografije

 

 

Erasmus +

Erasmus +

 

Upisi u srednju školu

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

E-dnevnik

Ravnatelj škole

 

Ravnatelj:

Mladen Beuk, dipl.ing.

Primanje roditelja:

- utorak i četvrtak

od 15,30 do 16,30 sati.

Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 1. 2012.

Ukupno: 563920
Ovaj mjesec: 2811
Ovaj tjedan: 293
Danas: 9
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
JAVNI POZIV za davanje u najam/zakup školske sportske dvorane za školsku godinu 2022./2023.
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT: Matematika, omjeri i betoniranje
Autor: Maja Barbić, Željko Kraljić, 13. 9. 2018.

Nakon izrade matematičkih crteža na početku nastavne godine na pijesku učenici osmih razreda naše škole i dalje rade s pijeskom, ali ovog puta bavili su se betoniranjem. Zašto je baš krenula pješčana priča? Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Od pijeska se rade  beton, žbuka, glazura i staklo. Škola za život uz igru i praktičan rad zaživjela je od početka nastavne godine. 


Nastavilo se povezivanjem matematičkih sadržaja sa životom radeći na izradi praktičnih predmeta betoniranjem vazica gdje su učenici primjenom omjera miješali pijesak, cement i vodu. Nakon izrade vaza slijedi suradnja s likovnom kulturom i bojanje vaza, suradnja s cvjećarskom grupom i sadnja biljaka, priprema radova za izložbu uoči Večeri matematike i na Dan škole te izračunavanje volumena u posljednjoj cjelini osmog razreda gdje će se uz ostalo učenici služiti pomičnom mjerkom.

Za betoniranje je bila potrebna detaljna priprema. Učenicima je prikazano niz fotografija što ih čeka uz detaljna uputstva te kako bi pripremili potrebne materijale. Trebali su jednu plastičnu posudu volumena od približno jedne litre koja je služila za miješanje betona, ali ujedno i kao kalup za izradu vaze. U beton su stavili manju plastičnu posudu te su u nju stavili kamenčiće ili vodu kako bi ostala na svom mjestu na određenoj dubini. 

Izrada betona se izvodila u vanjskoj učionici u dvorištu škole. Uz plastične posude učenici su donijeli rukavice, štap za miješanje i vodu u bocama kako bi se što više ubrzao rad i kako bi se na kraju sve opralo i očistilo. Uz samo miješanje cementa, pijeska i vode učenici su premazali plastične posude posebnim premazom kako bi kasnije što lakše izvadili plastične kalupe iz betona, a upoznati su i s polipropilenskim vlaknima koje se stavljaju u beton kao mikroarmiranje kako on ne bi pucao.

Nakon praktičnog rada beton koji je bio mekan prenesen je u matematičku učionicu u kojoj se sušio nekoliko dana te se krenulo na odvajanje plastičnih kalupa od betona. Isti rad i postupak će se ponoviti s učenicima u sedmom razredu kada se radi nastavna jedinica Omjeri, jedino što je plan izraditi betonski stalak za svijeće ili lučice, a ako se uspiju nabaviti pogodni silikonski kalupi možda će biti neka sasvim druga tema koja će učenicima biti zanimljiva i motivirajuća za izradu.

Sve materijale koje su učenici trebali donijeti imali su kod kuće te nisu trebali za izradu trošiti nikakva financijska sredstva. Vreća cementa mase 25 kg plaćena je 20 kn, a vreća dravskog pijeska volumena 20 l plaćena je 20 kn. Ovaj materijal bio je dostatan za tri osma razreda i izradu više od 50 vazica.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju